Dino Merlin oficijalna web stranica - Official Website

AUSTRALIJSKA TURNEJA DINO MERLIN BENDA

Pise, razgovara sa Dinom i fotografije: Ameli Tancica

“KAKO GOD OKRENES, OD SARAJEVA DO SYDNEY-A AKO IDES PREKO TUZLE PUT JE DUZI ZA DVA SATA!” DINO MERLIN

“ PITAJU ME RAJA, KAD C´ES DINO U AUSTRALIJU? A JA KONTAM, GDJE C´ES DINO DOLE NA KRAJ SVIJETA… MA NIGDJE MI SE NE IDE. SAMO BIH KUC´I SJEDIO. I SVAKI PUT KADA KRENEM NEGDJE ZENA MI PAKUJE KOFER. I SVAKI PUT NESTO ZABORAVIM. SADA SAM PET STVARI ZABORAVIO… ALI, SVAKI PUT PONESEM NESTO SA SOBOM… DIO SARAJEVA!”

A, RAJA PLJESC´U I PJEVAJU SKUPA SA DINOM: …JEL’ SARAJVO’ GDJE JE NEKAD BILO…

Australijska turneja Dino Merlin Band-a 2002 pocela je u Sydney-u 31. maja. Macquarie Reception Centre u Leiverpool-u je bio zaista odlican izbor za mjesto odrzavanja koncerta. Organizatori turneje, BOSANSKO-HERCEGOVACKI KULTURNO-REKREACIONI CENTAR IZ PERTHA i fudbalski klub BB UNITED su napravili posao na zavidnom nivou.

Vece je okupilo oko 1000 ljubitelja sarajevske pop scene. Svi su bili u odlicnom raspolozenju cekajuc´i nostalgicne note poznate muzike. I kada su prve note ispunile dvoranu, atmosfera je momentalno postala elektricna. Nove i stare Dinine pjesme su dotakle svakoga u publici, bez obzira na datum i mjesto ro?enja. Osim par sijedih, Dino se nije nista promijenio. I dalje je odan svojoj muzici i publici.
I dalje pjeva iz srca.

Mladi muzicari, clanovi banda, skupa su obisli citav svijet sa Dinom. Od Koseva, koji im je svima najdrazi koncert otkako su u bandu, preko Evrope i Amerike stigose i do Australije. Stimung je bio precizan kao svicarski sat. Za to su se pobrinuli: gitara – Dino Sukalo, bas – Muamer Dzozo, bubanj – Dado Marinkovic´, klavijature – Mahir Sarihodzic i udaraljke – Dr. Amar.

Nastup je bio jako zabavan. Tome je sigurno doprinijeo i Mahir Beat House, koji je svojim pratec´im rapovanjem kompletnom nastupu dao jedan mladalacki, savremeni ton. Posebnu draz zabavi je doprinijela i zenski pratec´i vokal Daria Hodnik. Daria ima snazan i u isto vrijeme zenstven glas koji je imala priliku istac´i u svome solo dijelu veceri gdje je Daria pjevala stare i nove, poznate i nepoznate hitove sa Estrade. Jedna od pjesama koje je izabrala da izvede i sa kojom su svi prisutni bili prijatno iznena?eni je bio Zanin mega hit iz sredine osamdesetih “Dodirni mi kolena”. Noc´ je bila prijatno nostalgicna.

MENI JE SARAJEVO BOLJE NEGO STO JE IKAD BILO
Ekskluzivni intervju sa Dinom Merlinom za magazin “Zena 21”

Zena 21: Prvo bih zelio da ti se ispred citalaca Zene 21 zahvalim na dolasku u Australiju i da ti pozelim dobrodoslicu. Ovo je tvoja prva turneja u Australiji i zanima nas kakvi su tvoji prvi utisci?

Dino: Zahvaljujemo se na dobrodoslici. Pomalo se osjec´amo kao djeca kada dobiju prvi poklon i onda kao da nam ga neko ne uzme… jer,… Australija je daleko a ja sam vec´ covjek onako… malo mi je vec´ pun kufer koncerata. Prirodno, kada nesto puno radis do?e do zasic´enja i onda ko zna kad c´emo doc´i ponovo, pa imam odgovornost prema ljudima koji mozda pre?u dug put i do?u da nas vide. Nazalost, vrijeme nas onemoguc´ava da napravimo vise koncerata. Mozemo sve skupiti u tri koncerta, tako da c´e vjerovatno neki ljudi ostati uskrac´eni, ali sta je tu je… Ja c´u se potruditi da sve bude kako treba, jer dugujemo to ovim ljudima koji su, eto, imali sansu da do?u i da nas vide.

Zena 21: Zelio bih da ti cestitam na bogatoj karijeri. Sve si jaci i jaci. Odakle crpis inspiraciju i energiju?

Dino: To je ustvari pitanje koje i mene ostavlja bez odgovora. A to je jasan pokazatelj da covjek nije upravljac onoga sto ima, nego je on samo korisnik tih blagodeti i tog talenta koji mu prakticno Bog dadne jer ja, s obzirom da vjerujem u Boga, vjerujem da je to sve Bozije odre?enje... jer… mozda sam kao i svi ljudi i ja jedan dokaz da je to tako. Zbilja ne znam odakle sve to crpim jer ne zivim zivot koji je mozda, tako, jedna tragadija kao sto su moje pjesme. Prema tome, vjerovatno postoji nesto sto je nit koja veze taj moj san i moju javu.

Zena 21: Koji dio karijere ti je drazi i na koji nacin - da li onaj pocetak kada si sa Merlinom i sa ostalim sarajevskim bendovima gradio sarajevsku pop scenu, ili ovaj sada kada putujes po cjelom svijetu sa svojom turnejom?

Dino: I to je uvijek pitanje na koje je zbilja tesko odgovoriti. To je kao covjekov zivot - kad upitate covjeka - koji vam je drazi period, onaj do dvadesete kada ste sanjali svoje snove, ili onaj od dvadesete kada ih realizirate. Svako c´e vam, valjda, odgovoriti da je podjednako drago, jer je tvoje. Covjek je nekada subjektivan… ma, ne nekad, covjek je uvijek subjektivan prema samom sebi i svojoj najblizoj sredini, pa tako i prema svome zivotu, i uvijek na takvo pitanje odgovaram da mi je podjednako drag i onaj period snova, a i ovaj period realizacije tih snova. Ja sam na kraju krajeva kao i svi ljudi vjerovatno radio… radio…sij’o… sij’o…sij’o.. da bih na kraju znjeo. A Bog je dao i sjetvu i zetvu.

Zena 21: Kazu, Sarajevo nije vise sto je nekad bilo. Da li se slazes sa tim, i kako vidis buduc´nost Sarajeva kao kulturnog centra i njegovog mjesta u nasem dijelu Evrope?

Dino: Ljudi imaju razloge ili svoje interese zasto govore ili rade ovo ili ono. Postoje ljudi koji govore da Sarajevo nije sto je nekad bilo. Ja mogu razumjeti njihove razloge. Za mene Sarajevo nije isto kao njima iz jednog razloga. Oni misle da je Sarajevo manje dobro nego sto je bilo, i zato kazu Sarajevo nije sto je nekad bilo. A ja kazem Sarajevo nije sto je nekad bilo jer je meni Sarajevo bolje nego sto je ikada bilo. Zasto tako govorim? Kad sve to svedem na jednu prostu jednacinu - kako zivim zivot i kako sam ga nekad zivio – tako ispada. Kada sam ja bio mozda tamo neki pubertetlija, dvanaestogodisnjak, cetrnaestogodisnjak, tesko sam zivio. To je bila mladost bez rastavljenih roditelja, bio sam radnicko dijete i zivio sam tezak zivot. Sada zivim jedan ugodan i fin zivot. I Sarajevo je za mene bolje nego sto je ikada bilo. Stavimo li ili umijesamo sve u politicki plan, dakle ono sto nas odre?uje htjeli mi to ili ne, onda vidimo da se politika zavukla u nase bracne krevete i u nas donji ves, tako da kazem. Sve je politika. Zato Sarajevo nije sto je nekad bili jer je Sarajevo sada prvi put Capital City - glavni grad. Grad u kojem imas 120 ambasada. Grad koji je faktor. Dakle, Sarajevo vise ne ide po certifikate u Beograd ili Zagreb. Znaci Sarajevo je meni bolje nego sto je ikada bilo, a onima kojima Sarajevo nije sto je nekad bilo, to je njihov problem. Zato vjerovatno i ne zive tamo.

MISLILI SMO DA SMO CENTAR SVIJETA

Zena 21: Kako vidis bosanskohercegovacki identitet i sta je ta supstanca koja tebe cini covjekom kakav jesi? Da li je ta supstanca sto nas sviju cini Bosancima nesto sto se nosi u krvi, ili je nesto sto raste samo u Bosni i nigdje drugo?

Dino: Mi Bosanci nipocemu nismo ekskluzivni. Mi smo gra?ani svijeta. Ne bi trebali da o sebi mislimo nekad… kako bi to moglo da se kaze… da prenaglasavamo ko smo i sta smo. Nas su mozda malo i razmazili prije. Nama je sve bilo dozvoljeno… Jesil’ mala ljubila Bosanca…, uvijek su Bosanci bili mazeni na tom frontu. Bili smo dobri za viceve, a bili smo malo i prepotentni, sto da ne kazemo. Mislili smo da smo centar svijeta. Nista nam nije bilo dovoljno dobro. Mozda je to i dobra osobina, ali mozda, onako, samo u kuc´i kada hvalis svoje vlastito dijete. Ali, kad iza?es i vidis da ima i druge lijepe djece, onda vjerovatno kao zrela osoba treba tako i da se ponasas. Tako onda posmatras cinjenicu da smo mi Bosanci i Hercegovci gra?ani svijeta, da nam pripada onoliko koliko mi ulozimo u to sve, koliko smo mi odlucni i spremni da participiramo u tom civiliziranom dijelu svijeta koji nas okruzuje, pa i sire - do Australije. Ne bi trebali misliti, a bojim se da mi sami sebe, a i drugi nas uspavljuju sa tom supstancom kao sto si rekao - navodno da imamo tu supstancu koju drugi ljudi nemaju. Ne. Mi se nipocemu ne razlikujemo od drugih ljudi. Od crnca u Africi ili tamo nekog puritanca u Engleskoj. U Bosni i Hercegovini postoje pametni ljudi koji su spremni da osobnom energijom pokrenu svijet, a isto tako imamo i blentovina i idiota sa kojima se ne mozemo hvaliti i mahati tom zastavom. Dakle, ne bih nas odvajao od ukupnog svjetskog identiteta.

I OVDJE VI MOZETE BITI SRETNI

Zena 21: U ovoj publici je ovdje veceras jako puno mladih ljudi koji se mozda i ne sjec´aju Sarajeva i Bosne iz osamdesetih godina, koje su bile na neki nacin zlatne godine. Sta mozes da im kazes, sta je to sto bi trebali da zadrze u sebi i da znaju ko su i odakle dolaze?

Dino: To je prirodan refleks da ljudi gonjeni raznim nesretnim ili sretnim okolnostima ili kataklizmama i ratom odlaze, i neki su ljudi primorani na to, a neki nisu. To je isto tako stvar osobne odluke. Nijedna drzava, nijedna vlada niti jedan umjetnik ne moze ninakav nacin promijeniti to ako su ljudi donjeli odluku … otisli od vatre … A, vatra i topla pec´ je domovina. Oni su sa razlogom otisli u traganju za boljim zivotom i sada je njima najbolje da se integriraju sto je moguc´e vise u zemlju u kojoj zive, pritom naravno da ne zaborave ko su i sta su. To pitanje koje si ti meni postavio - kako da ne zaborave ko su i sta su, tu definitivno moze presuditi samo njihova obitelj. Dakle njihovi roditelji - oni koj su sa njima non-stop, oni koji su dobar primjer. Mi se svi ra?amo potpuno nevini i naivni, bez ikakvih ideologija, bez ikakvih domovina, bez ikakvih velikih rijeci. Nasi roditelji nas oblikuju onakvim kakvi c´emo biti u buduc´nosti. Na roditaljima je da svojim primjerom pokazu da biti bosanac ili Hercegovac svugdje u svijetu moze biti jedan super predznak i da samim tim pokazu djeci odakle su i ko su i sta su. I kad ta djeca postanu punoljetna, kad postanu ljudi zreli za donosenje odluka, onda treba da sami donose odluke. Jer, nije uvijek srec´a, sto nekad kazu ljudi, biti ozenjen i imati djecu. To nije nuzno srec´a. Nije uvijek srec´a ni zivjeti tamo gdje si se rodio. To bi bilo dobro, ali nije neophodno. Kao sto nam je pokazao protekli period od mozda deset ili petnaest godina, a nekim ljudima koji su prije ovde dosli u Australiju pokazao je period od proteklih pedeset godina, ljudi su nasli srec´u i u Americi i Australiji i Njemackoj, itd. Ja ne mogu preuzeti odgovornost da bilo koga pozivam bilo gdje. Jer, ako preuzmem tu odgovornost ja moram… i skrbiti na neki nacin, znaci voditi na neki nacin racuna o njima. A, ja mogu preuzeti odgovornost samo za svoju djecu. Ja samo hoc´u da kazem da je ovo sve Bozija zemlja. I Australiju je Bog stvorio i ovde se vi mozete integrirati i biti sretni. Znas, uvijek ima ono kontra, uvijek mozes braniti tezu da bi bolje bilo da svi Bosanci i Hercegovci zive u Bosni i Hercegovini. Ali ja nisam politicar, ja nemam interesa, ja nemam tu vrstu politickog govora. Najlakse je rec´i vratite se ljudi svi, Bosna i Hercegovina je vasa domovina. A, onda tamo kada covjek nema elementarne stvari, onda bi rekli hej, ti si nama govorio nesto. Sta je sada? O tome se radi. Zato je to jedan prirodan refleks. Ljudi se ra?aju i zive i umiru ne svojim odre?enjem. To su sudbine i vjetrovi sto raznose ljude i zivote. Niko nikad od nas ne bi prije ni pomislio da c´e zivjeti u Australiji ili bilo gdje drugo, ili da c´u ja dolaziti na turneju u Australiju. Jednostavno, to se tako desi i to uvijek treba imati na umu. To znaci da covjek nije vlasnik ni svoje maste, ni svojih farmerica ni svojih roditelja, ni svoje djece, ni svog zivota. On je samo korisnik. Dakle, sve sto imamo i sto nam je dato na koristenje, uzima nam se onda kada to Bog i sudbina odluci. To je svima valjda trebalo biti jasno za ovih posljednjih deset, petnaest godina. Bar meni je jasno.

Zena 21: Mozes li nam obec´ati da c´e Sarajevo uskoro biti domac´in takmicenja za najbolju pjesmu Evrovizije?

Dino: Ha, ha, ha,… To vam sigurno ne mogu obec´ati. I oko Evrovizije se u Sarajevo ponovo vrac´a neko vrijeme sto je bilo prije. Nazalost, najvise sto sam mrzio u tom vremenu demokratskog socijalizma, koje su neki zvali komunizam za vrijeme vladavine komunisticke partije, bio je inaugurisani jedan kljuc koji je sam po sebi retrogradan, nesto sto je surovo za talentovane ljude. Sada se u Bosni, u stvari, ponovo uspostavlja taj kljuc. Dakle, jedne godine trebaju biti Srbi, druge godine Hrvati i onda druge godine Muslimani, a ja ne zelim da na taj nacin participiram u umjetnosti jer kada se pocne kljuc stavljati u sve, onda je to zatvor a ne ucionica.

Zena 21